Croatian traveler

Kažu da svi putevi vode u Rim. Tako je i mene prošlog vikenda put naveo tamo. Doduše već četvrti put! Glavni razlog ovaj put bio je koncert Coldplaya, ali usput sam malo i obilazila. Ovo mi je drugi put da sam u Rimu u sred ljeta i reći ću slijedeće- ne pokušavajte ovo ako ne morate! Obilazak grada na velikim vrućinama stvarno nije ugodan. Nemojte računati s time da su muzeji ili restorani klimatizirani, jer nisu. Talijani izgleda ne vole klima uređaje. Čak i izlazak navečer oko 21h znači vrućinu i velike gužve. Ono što je zanimljivo je da je hrana dosta povoljna, u restoranima po centru tjestenine se kreću od 12-15€, pizza 10-12€, espresso 2-3€, sladoled 2.5€ kuglica, 4.5 dvije. Što se tiče prijevoza, i autobus i metro košta 1.5€ vožnja i možete svugdje plaćati svojom karticom , a ako baš želite uzeti metro karticu, ona košta 0.5€ i onda ju punite vožnjama na automatima u metrou. Na većini autobusnih stajališta nema mogućnosti kupovanja karata. Smještaj sam ovaj put našla u hoste

Madeira Otok divlje i neukrotive prirode. Otok stotine vidikovaca. Otok na kojem grmovi hortenzija i ostalog cvijeća rastu na divlje uz cestu koja i nije široka. I nitko ih ne reže. Kod nas bi to odavno bilo skresano. Ja nigdje dosad ni nisam vidjela toliko različitih hortenzija kao tamo, tako da ga ja ne bih zvala europskim Maldivima, nego otokom hortenzija. Gledala sam je te sve slike i video klifova koji se strmo ruše u more prije puta, ali i opet sam ostala zapanjena. Možda je do mene, jer ja stvarno prirodu volim i u njoj uživam. Na Madeiri nema turističkih gužvi kao na većini drugih mjesta. Cijene su povoljnije od ostatka Europe- gdje ćete drugdje platiti sok 2€, a jelo 10-14? I cijena je ista bez obzira jedete li u Funchalu ili na visini od 1800 metara. Madeiru zovu rajem za planinare, ali u ljepotama prirode ovdje možete uživati i ako ne planinarite. Pico Areiro ide u jednu od najljepših staza na kojima smo bili. Staza do vodopada Risco nas nije oduševila, iako je sam vod